Joga za početnike: Sve što treba da znate o beneficijama i praksi

U poslednje vreme joga postaje sve popularnija u Srbiji kao način za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Mnogi ljudi koji su je isprobali pričaju o neverovatnim efektima - od poboljšane fleksibilnosti i snage do smanjenja stresa i bolova u ledjima. Ali šta je zapravo joga i kako pravilno započeti sa vežbanjem?

Šta je joga i koje su njene glavne prednosti?

Joga je drevna praksa koja potiče iz Indije i ima preko 7000 godina tradicije. U suštini, to je sistem vežbi koje kombinuju fizičke pozicije (asane), tehnike disanja (pranayama) i meditaciju. Za razliku od običnih fizičkih vežbi, joga teži harmoniji između tela, uma i duha.

Evo glavnih beneficija redovnog vežbanja joge:

• Poboljšava fleksibilnost i snagu - Čak i jednostavne joga pozicije zatežu sve mišićne grupe
• Ublažava bolove u leđima i vratu - Mnogi korisnici prijavljuju značajno olakšanje
• Smanjuje stres i anksioznost - Fokus na disanje i sadašnji trenutak smiruje um
• Poboljšava držanje tela - Joga jači mišiće koji podupiru kičmu
• Povećava energiju i koncentraciju - Praktičari često osećaju veću jasnoću uma

Kako započeti sa jogom - saveti za početnike

Ako ste novi u jogi, evo nekoliko ključnih saveta:

1. Pronađite kvalitetnog instruktora

Mnogi iskusni praktičari naglašavaju važnost dobrog instruktora, posebno na početku. Instruktor može ispraviti vaše položaje i pokazati pravilne tehnike disanja. U Beogradu i drugim gradovima u Srbiji postoje različiti studioji i centri gde možete naći časove.

2. Ne forsirajte se

Joga nije takmičenje. Svako telo je drugačije i važno je poštovati svoje granice. Kako vreme prolazi, postaćete fleksibilniji i moći ćete dublje da uđete u pozicije.

3. Redovnost je ključna

Bolje je vežbati 20 minuta dnevno nego 2 sata jednom nedeljno. Čak i kratke dnevne sesije donose rezultate.

4. Pravilno disanje je osnova

U jogi se koristi takozvano "duboko abdominalno disanje" gde se udah započinje od stomaka. Ovo disanje povećava unos kiseonika i smiruje nervni sistem.

Najčešće vrste joge u Srbiji

U našim studijima najčešće se praktikuju ove vrste joge:

Hatha joga

Odlična za početnike. Fokusira se na osnovne pozicije i pravilno držanje tela. Tempo je sporiji, sa dužim zadržavanjem u pozama.

Ashtanga joga

Dinamičniji stil sa preciznim redosledom pozicija. Zahteva više fizičke snage i dobro je za one koji vole izazov.

Vinyasa joga

Poznatija kao "joga u pokretu". Pozicije se međusobno povezuju fluidnim pokretima u ritmu disanja.

Česta pitanja o jogi

Da li se od joge može smršati?

Joga ne sagoreva kalorije kao kardio vežbe, ali može pomoći u regulisanju težine kroz poboljšanje metabolizma i svest o telu. Mnogi korisnici primećuju da se njihova tela prirodno dovode u ravnotežu nakon nekog vremena vežbanja.

Da li je joga bezbedna za osobe sa zdravstvenim problemima?

U većini slučajeva da, ali je važno obavestiti instruktora o bilo kakvim povredama ili problemima. Postoje specijalizovani časovi za trudnice, osobe sa problemima sa kičmom i drugim stanjima.

Da li mogu sam da vežbam jogu kod kuće?

Za početnike se preporučuje da nauče osnove sa instruktorom. Nakon što savladate osnovne pozicije i principove, možete vežbati i sami uz pomoć knjiga ili video materijala.

Preporučena literatura i resursi

Za one koji žele da dublje istraže jogu, evo nekoliko korisnih knjiga:

• "Joga - znanje i zdravlje" od Jasmin Puljo
• "Asana Pranayama Mudra Bandha" od Swami Satyanande Saraswati
• "Light on Yoga" od B.K.S. Iyengar (na engleskom)

Joga je put samootkrivanja koji svakom donosi nešto drugo - nekome fizičku snagu, nekome duševni mir, a nekome oboje. Najvažnije je krenuti i biti strpljiv prema sebi. Kako kažu iskusni praktičari: "Joga nije o savršenstvu, već o svesnom pokušaju".